Brijuni

[tagline_box backgroundcolor=”rgba(255, 255, 255, 0.7)” shadow=”no” border=”1px” bordercolor=”#e5e4e4″ highlightposition=”” link=”http://themeforest.net/item/avada-responsive-multipurpose-theme/2833226?ref=ThemeFusion” linktarget=”” button=”” title=”Zanima li vas kamena baština Brijuna?” description=”Projektni partneri pripremaju detaljnije informacije o mjestima gdje možete pogledati kamenu baštinu Brijuna s naglaskom na suhozidima i utvrdama. “][/tagline_box]

Nacionalni park Brijuni

Brijunsko otočje proglašeno je Nacionalnim parkom 1983. god. Danas Nacionalnim parkom upravlja Javna ustanova Nacionalni park Brijuni štiteći i čuvajući njegov biljni i životinjski svijet, staništa, ekosustave, geološke i geomorfološke oblike, vodu, tlo, krajobraz, kulturno-povijesne vrijednosti te druge znamenitosti. Glavne djelatnosti ustanove su zaštita, održavanje i promicanje Nacionalnog parka “Brijuni”.

Brijune čini 14 otoka, otočića i hridi koji tvore jedinstveno otočje, iznimnih prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti. Otočki krajobraz formiran je djelovanjem čovjeka u daljoj i bližoj prošlosti o čemu svjedoče i ostaci brojnih kamenoloma. Tragovi iskorištavanja kamena vidljivi su na gotovo svim otocima Parka, a posebno značajni bili su kamenolomi na Velikom i Malom Brijunu te Sv. Jerolimu. Krajobraz Brijuna se tijekom povijesti uvelike mijenjao, a svoj današnji izgled otočje, posebno najveći otok arhipelaga Veliki Brijun, dobiva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Brijuni tada postaju vlasništvo austrijskog industrijalca Paula Kupelwiesera. Zapušteni krajolik hortikulturno se uređuje, a kamenolomi na Velikom Brijunu pretvaraju u ugodne šetnice. U sklopu projekta KAMEN-MOST izraditi će se digitalni katalog kamenoloma putem kojeg će oni biti ucrtani, popisani i valorizirani.

Kako bi se dodatno ukazalo na važnost kamena za brijunsko otočje, u sklopu projekta na Malom Brijunu biti će postavljena poučna staza koja će od glavne luke voditi prema kamenolomu na rtu Glavina. Na ovoj stazi posjetitelji će putem poučnih tabli dobiti informacije o povijesti kamenoloma, načinu vađenja kamena, njegovu izvozu kao i osnovne informacije o geologiji ovoga područja. Kamenolom na rtu Glavina sa svojim očuvanim pratećim elementima iz procesa rada poput ostataka pratećih zgrada, tunela, tračnica i kolica za prijevoz kamena predstavlja pravi muzej na otvorenom. U sklopu staze moći će se proći i tunelom vezanim uz kamenolom koji vodi do sjeverne morske obale Malog Brijuna gdje se nalaze pozicije za četiri topa iz vremena austrougraske.

Gradnja fortifikacija neraskidivo je vezana uz kamenolome. Na otočju su sačuvani brojni austro-ugarski objekti vojno-obrambenog sustava. Među njima se ističe Fort Brioni Minor, koja dominira Malim Brijunom, najveća je utvrda u sustavu obrane pomorske pojasne utvrde Pula. Ova impresivna građevina dijelom je izdubljena u živoj stijeni. Radionica Fortifikacije i gradnja u kamenu, koja će se održati u NP Brijuni, biti će vezana uz ovu tematiku, te dati svoj doprinos proučavanju ovog dijela kulturne baštine.

Brijunska suhozidna gradnja do sada nije bila predmetom istraživanja, a ono što se nazire ispod guste makije daje naslutiti da je ona vrlo raznolika i nadasve netipična. Suhozidi na otočju uključuju gradnje iz različitih vremenskih razdoblja od prapovijesne gradine, preko ostataka suhozidnih ograda i kuća nekadašnjih brijunskih stanovnika do suhozidnih vojnih pozicija (prsobrana) iz novijeg doba. Karakterističnu vizuru brijunskom krajoliku daju od otpadnog kamenja-kršja stvoreni umjetni humci, suhozidne kamene gomile koje su nastale uređenjem starih kamenoloma. U sklopu projekta izraditi će se Elaborat o suhozidnoj gradnji na otočju kojem je cilj identificirati, popisati, istražiti i valorizirati ovu skrivenu i do sada neistraženu otočku baštinu.